Jedan od najvažnijih koraka pri izvođenju vašeg poslovanja na globalnu pozornicu je odabir pravog izvoznog tržišta.
U svijetu postoji gotovo 200 zemalja, od kojih svaka ima različite rizike i prilike. Postavlja se pitanje – koja zemlja nudi više potencijala?
Trebate li se odlučiti za razvijena tržišta poput SAD-a, Kanade, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva (do Brexita, dakle), bilo koje zemlje eurozone – tržišta koja nude stabilne uvjete, ali i niske političke i sigurnosne rizike?
Ili biste trebali ciljati na tržišta u nastajanju ili u razvoju, poput Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike s brzo rastućom srednjom klasom, ali značajnim geopolitičkim i socioekonomskim rizicima?
Postoji uobičajena pogrešna predodžba da tvrtke, kako bi uspjele u izvozu, moraju ciljati na tržišta engleskog govornog područja s velikom populacijom. Takva će tržišta, međutim, vrlo vjerojatno imati jaku domaću proizvodnju i intenzivnu konkurenciju iz drugih zemalja.
Jedan od takvih primjera je Njemačka. Ova europska proizvodna sila svjetski je lider u tehnologiji, inženjerstvu i inovacijama, a može se pohvaliti 4. najvećim gospodarstvom na svijetu s nominalnim BDP-om za koji se predviđa da će dosegnuti 4,2 trilijuna dolara u 2019. godini.
Koliko god bio primamljiv pokušaj prodora na njemačko tržište, bio bi i izuzetno težak. Prije svega, njihova vlastita proizvodnja je golema. Ali štoviše – to je atraktivno tržište ne samo za sve ostale europske zemlje, već i privlačna meta za ostatak svijeta. To znači – oštra međunarodna konkurencija.
Umjesto da gubite vrijeme i financije u većim zemljama, potražite alternative na manjim tržištima. Naše pravilo je – što je zemlja manja, to je više zainteresirana za uvoz vaše robe i veće mogućnosti izvoza za vaše poslovanje.
Jedna od takvih manjih, ali uvoznih zemalja je Island. Možda je to mala država od nešto više od 330 tisuća stanovnika. Međutim, to je također obrazovano i tehnološki napredno društvo koje visoko cijeni kvalitetne proizvode i usluge.
Iako Island nije dio EU-a, nema većih izazova u poslovanju jer je zemlja dio Europskog gospodarskog prostora (EEA) s općenito slobodnim kretanjem robe i naširoko koristi engleski kao poslovni jezik.
I evo u čemu je stvar – na relativno manjim tržištima, poput Islanda, domaća proizvodnja nije toliko razvijena kao na većim tržištima. To znači da će postojati visoka kupovna moć i mnogo prilika za sve konkurente.
Zaključak je – ne podcjenjujte mala tržišta jer bi vam ona mogla pružiti više mogućnosti za izvoz. Istodobno, imajte na umu da je ulazak na novo tržište zahtjevan proces bez obzira na veličinu tržišta.
Ako vaša tvrtka teži međunarodnom rastu i trebaju vam savjeti o tržišnim istraživanjima, nemojte se ustručavati kontaktirati nas.
